|
Osnovno
ekološko obilježje Kopačkom ritu daje dinamika plavljenja, tako da o
intenzitetu plavljenja ovisi izgled cijelog prostora. Mozaično raspoređeni
dijelovi ritskog kopna i voda mijenjaju svoju veličinu, oblik i funkciju
ovisno o količini nadošle vode. Unatoč prividno jednoličnom nizinskom
izgledu, mikroreljefna struktura Kopačkog rita je vrlo složena. Ističu
se velike udubine, trajno ispunjene vodom - tzv. jezera, povremeno plavljenje
površine - tzv. bare, te udubine kojima struji voda- tzv. kanali i fokovi.
Najveće jezero je Kopačko jezero, a najdublje je Sakadaško jezero. Kanali
su veza između Dunava i Drave, a postoji i splet kanala koji čine vodene
veze unutar rita. Najveći dotok vode u rit je iz Dunava putem Hulovskog
kanala i ostalih dunavskih kanala, a puno manji dotok vode je iz Drave
preko Renovskog i drugih dravskih kanala.
Čitavo područje
smješteno je između 80-86 m nadmorske visine Na hidrologiju Kopačkog
rita, osobito njegovog poplavnog dijela, direktno utječe rijeka Dunav
dok je utjecaj Drave indirektan. Naime, u proljeće se počinju otapati
velike količine snijega i leda u Alpama, pa vodostaj tih dviju rijeka
raste. Kako Drava ima kraći i ravniji tok, njezine nabujale vode prve
stižu u obliku vodenog vala do ušća u Dunav, čije korito još može primiti
tu količinu vode. Za to vrijeme tok Dunava široko zavija po Srednjoj
Europi i kad njegov vodeni val stigne do ušća Drave nailazi na zapreku
koju čine dravske vode i Aljmaška planina. Tada korito Dunava ne može
primiti tu količinu vode te ona počine ulaziti sistemom kanala u Kopački
rit uzrokujući poplave.
Dugoročno
gledano, poplavno područje Dunava u Posebnom zoološkom rezervatu (7.700
ha) je prosječno 99 dana pod vodom, dok je 266 dana suho pri čemu stalne
vodene površine (Kopačko jezero, jezero Sakadaš, Novi kanal, Csonak
ut i Hulovski kanal) iznose približno 281 ha (Mikuska 1979).
Iako se poplave mogu pojaviti u bilo koje doba godine, u razdoblju od
ožujka do kolovoza u prosjeku je karakterističan visok vodostaj, a u
razdoblju od rujna do veljače niski vodostaj. Vodostaj rijeke Dunava
prema podacima vodomjerne stanice Apatin kreće se u rasponu 943 cm (od
-118 do + 825 cm). Prosječni vodostaj Dunava kod Apatina je 304 cm.
Voda
ulazeći i izlazeći iz poplavnog područja formira reljef specifičnog
izgleda koji još nije dovoljno znanstveno istražen. Zahvaljujući tome,
na tom malom prostoru može se naći više desetaka različitih staništa
- od otvorene vode, preko tršćaka, vrbovih i topolovih šuma do hrastovih
šuma. Pojava toliko različitih biljnih zajednica pogoduje životinjskom
svijetu koji je bogat i raznovrstan.
Nakon
prosječno devetomjesečnog niskog vodostaja, nailaskom poplavne vode
mnoge suhozemne životinje (poput malih glodavaca, puževa koje dišu plućima,
kukaca kornjaša itd.) u velikom broju stradaju. Pri tome ih pojedu vodeni
organizmi poput riba ili rakova. Uginule organizme iskorištavaju i biljke
u obliku organske tvari. Za vrijeme obilnih poplava veliko područje
plitke i tople vode, te obilje hrane i podvodne vegetacije predstavljaju
idealne uvjete za mrijest riba tako da je Kopački rit uz Deltu Dunava,
najvažnije mrjestilište ove rijeke. Obilje riba privlači i obilje ptica,
naročito močvarica, koje se u velikom broju gnijezde u ovom području.
Nasuprot
tome, Krajem ljeta kada se vode vraćaju u korita rijeka, mnoštvo vodenih
organizama, riba, žaba, školjaki i vodenih puževa, zaostaje na suhom
ili u izoliranim barama. Tada suhozemne životinje koriste priliku te
se hrane s vodenim životinjama. Pored vidre i divljih svinja, ribama
i drugim vodenim organizmima hrane se i ptice koje dolaze na gozbu praktički
iz svih zemalja Europe, ali i iz Azije i Afrike. Ova kompeticija tj.
borba između vodenih i kopnenih organizama daje Kopačkom ritu također
jedan važan ekološki značaj. Kada se voda povuče u korito Dunava, počinje
bujati vegetacija koja predstavlja hranu krupnim preživačima- običnom
jelenu i divljoj svinji. U tom razdoblju područje predstavlja i značajnu
stanicu za ptice selice što ga one koriste za hranu i ishranu.
Činjenica da je najveći dio terena prosječno 99 dana pod vodom, 266
relativno suh, rezultira s time da na ovom području priroda daje dvije
Ťžetveť, tj. biološka produkcija je vrlo dvostruka. Prva dolazi u obliku
riba i vodenih organizama, uključujući močvarne biljke. Druga dolazi
u obliku jelena, divljih svinja, drvne mase itd. I ovaj fenomen je vrlo
značajan za Kopački rit.
|
Čarna |