SMJEŠTAJ I RELJEF

Kopački je rit poplavno područje rijeke Dunav, smješten na sjeveroistoku Hrvatske u kutu što ga čine Drava i Dunav. To je jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi koja se dalje prema sjeveru nastavlja na poplavne površine Dunava koje se protežu sve do Szekszarda u Republici Mađarskoj.
Prostire se od ušća Drave uzvodno Dunavom s njegove lijeve i desne strane. Park prirode danas predstavlja dijelom postojeće, te dijelom nekadašnje poplavno područje tih dviju velikih rijeka. Sjeverno i zapadno od današnjih granica Parka prirode Kopački rit nalaze se također značajne, ali još nezaštićene poplavne površine rijeka Drave i Dunava koje se protežu sve do Batine na sjeveru, te do Donjeg Miholjca na zapadu.
Pojam Kopački rit u užem smislu odnosi se na najjužniji dio desne obale Dunava koji je s juga omeđen rijekom Dravom, na istoku rijekom Dunavom, a sa zapadne i sjeverne strane obrambenim nasipom Drava-Dunav, te Vemeljskim dunavcem. On u biti obuhvaća područje sadašnjeg Posebnog zoološkog rezervata.

Reljef područja Kopačkog rita je rezultat rada vode, kako same rijeke, tako i poplavnih voda koje plave područje. Rijeke u svom živom toku stvaraju sprudove i otoke – ade – te rukavce koje ovdje zovu "dunavac" ili "stara Drava". Nasuprot tome, vode na poplavnom području na jednom mjestu talože nanose, dok na drugom mjestu produbljuju teren, te cijelo područje dobiva specifičan valoviti izgled. Tako nastaju bare (tj. depresije) i grede (tj. povišena područja) koje se pružaju stotinama metara jedna pored druge. Bare i grede su uske i dugačke i gledano iz zraka imaju specifičan zakrivljen izgled. Između bara i greda visinska razlika iznosi nekoliko metara. Na cijelom području Parka prirode najnižu nadmorsku visinu predstavlja dno Kopačkog jezera, oko 78 metara nadmorske visine, dok je najviša na 86 metara nadmorske visine, što znači da je razlika svega 8 m. Bare se na krajevima spajaju i preko jednog prirodnog kanala tzv. "foka", te ulaze u Dunavac ili Dunav. Upravo fokovi služe za punjenje i pražnjenje bara. Fokovi su često bili umjetno produbljivani, a također ima i umjetno iskopanih kanala koji su preuzeli funkciju fokova.
Ovakav raspored bara i greda ovom području daje jedinstveni izgled. Cijelo poplavno područje poprima izgled delte, a jedinstveno da rijeka Dunav u svom srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara tzv. unutrašnju deltu. Takav fenomen kod drugih Europskih rijeka u ovakvom obliku nije poznat te daje ovom području svjetski značaj. Ako Kopački rit ikad bude upisan na listu Svjetske prirodne baštine, biti će upisan prvenstveno zbog ovoga fenomena jer ga i mnoge druge, veće i značajnije rijeke u svijetu nemaju. (TM)