Ptice

 Bijela roda

Bijela roda (lat. Ciconia ciconia) svima je nama dobro poznata ptica budući da se prvenstveno gnijezdi na krovovima kuća ili na električnim stupovima.
Poznato nam je da se u selima oko Kopačkog rita, poput Bilja, Vardarca, Kopačeva, nekada gnijezdilo približno sto pari te krasne ptice. Međutim, danas ih ima sve manje, ne samo tu nego i u cijeloj Europi. Zato je uvrštena među ugrožene i zakonom zaštićene vrste.
Bijele rode (lat. Ciconia ciconia) tipične su ptice selice. Zimu provedu u Africi, i to u Južnoafričkoj Republici, znatno južnije od ekvatora. Stižu kod nas na svoja gnijezda u drugoj polovici ožujka. Nakon gniježđenja formiraju se jata i, prema narodnoj predaji, odlaze na jug do 25. kolovoza. Početkom kolovoza u Kopačkome ritu nisu rijetka jata bijelih roda spremnih na daleki put.
roda

 Crna roda

Crne rode (lat. Ciconia nigra) hrane se najčešće u plitkim, biljkama bogato zaraslim barama.
Hodajući hvataju različite životinje koje žive u vodi, od žaba do različitih vrsta riba. Ne smetaju im ni tvrde žbice u perajama. Zabilježeno je kako uspješno love i gutaju i babuške i patuljaste somove, čije bodlje mogu biti doista neugodne. Žabe progutaju žive, a ribe ipak usmrte kljunom i tek onda pojedu.
roda roda roda roda

 Čaplja danguba

Čaplje dangube (lat. Ardea purpurea), još nedavno bile su najbrojniji stanovnici kako Kopačkog rita, tako i ostalih močvara u Hrvatskoj. Danas se neredovito gnijezde, i to samo nekoliko parova na Malom Dunavu između Vardarca i Eblina. Nasuprot tome, u pretprošlom stoljeću zabilježene su kolonije gdje je i do 400 parova bilo zajedno na gniježđenju. Postale su rijetke i na seobi.
Čaplja danguba satima nepomično stoji u plitkoj vodi vrebajući plijen. Neupućenom promatraču to se zaista čini gubljenjem vremena pa odatle ovoj čaplji i ime 'danguba'.

 Divlja patka

Divlja patka (lat. Anas platyrchynchos) najbrojnija je od svih pataka u Kopačkom ritu. Gnijezdi se u velikom broju. U proljeće, kada je vodostaj visok, gnijezda su redovito sagrađena na drvetu.
Bilo je slučajeva kada je patka svoje jaje položila u staro napušteno gnijezdo orla štekavca. Tijekom jeseni i zime broj divljih pataka se povećava na nekoliko desetaka tisuća. Kad se smrznu stajaće vode, ove se životinje presele na Dunav i Dravu, gdje voda teče i rijetko se zamrzne.

 Fazan

Fazan (lat. Phasianus colhicus) izuzetno je lijepa šarena ptica. Naročito impozantno djeluje zimi na bijelom snijegu. Niti ova vrsta nije selica i cijele godine ostaje kod nas. Hrani se prvenstveno sjemenkama. Od neprijatelja se tijekom dana skriva u gustišu - visokoj travi, korovu, trstici ili grmlju.
Noć obično provede na nekoj visokoj grani kako bi izbjegla iznenadni susret s lisicama. Tijekom oštre zime rado se sunča na snijegu.

 Riječni galeb

Riječni galeb (lat. Larus ridibundus) redovita je gnjezdarica na svim ribnjacima u Slavoniji, kao i u Kopačkom ritu. Više desetaka ili čak stotinu parova formiraju zajedničku koloniju.
Nerijetko se gnijezde zajedno s čigrama. Gnijezdo je često sagrađeno na vodi od vodenih biljaka. Leglo se sastoji od tri šarena jaja. Ove svijetle, gotovo bijele ptice u vrijeme razmnožavanja imaju lijepu tamnu glavu, čokoladne boje. Ritual snubljenja je složen i veličanstven čak i za promatrače ptica.
Riječni galebovi (lat. Larus ridibundus) u velikom broju posjećuju ribnjake kod Podunavlja. Na temelju pronađenih prstenovanih primjeraka znamo da ovdje najčešće dolaze ptice s područja Mađarske. Međutim, nađu se tu i galebovi iz Slovačke, Češke, Finske i s područja Rusije. Te lijepe bijele ptice nakon gniježđenja nemaju više tamne glave boje čokolade. Ostaje samo jedna tamna pjega iznad očiju i koja crna šara na repu i krilu.

 Divlja guska

Divlje guske (lat. Anser anser) izvrsni su letači. Poznato nam je da u naše krajeve dolaze ptice koje se gnijezde na području Švedske i Finske. Da bi takav veliki put prevalili bez problema, neprestano moraju održavati perje u izvrsnom stanju. Zbog toga ptice izuzetno puno vremena posvećuju uređenju perja. To čine čak i onda kada zapravo stoje i odmaraju se.

 Kulik sljepčić

Kulik sljepčić (lat. Charadrius dubius), velik je poput vrapca, ptica je to šljunkovite obale rijeke i potoka. Ovdje se hrani i gnijezdi. Četiri šarena jaja ove ptice vrlo je teško primijetiti između kamenčića na sprudu. Kulici u Kopačkom ritu redovito se pojavljuju u vrijeme seobe tijekom proljeća i jeseni. Godine 2002. nekoliko parova se i gnijezdilo, što je uspjelo ovjekovječiti i oko fotoaparata.

 Crna liska

Crne su liske brojni stanovnici biljkama bogato obraslih voda poput ribnjaka, starih rukavaca i drugih bara. Međutim, ove ptice ujedno imaju i veliki broj neprijatelja. Najčešće na njih vrebaju različite vrste ptica grabljivica, poput crnkaste lunje, Milvus migrans. Eje močvarice pak pljačkaju leglo jer se u proljeće hrane jajima najrazličitijih ptica močvarica. Zbog svega toga liske imaju veliko leglo u kojem je često više od deset jaja.

 Orao krstaš

Orao krstaš (lat. Aquila heliaca) stepska je ptica. Prvenstveno se hrani tekunicama, ali lovi i druge male sisavce i, naravno, ptice. Danas se gnijezdi još u susjednoj Mađarskoj i Slovačkoj. Na području Kopačkog rita rijetko se i neredovito pojavljuju pojedini primjerci. Tada nerijetko dolazi do sukoba sa štekavcima.

 Orao štekavac

Kopački je rit i poznato sastajalište orlova štekavaca. Ovdje se pojavljuju ptice iz cijele Slavonije, Vojvodine i jednog dijela Mađarske. Kada ima dovoljno hrane, nerijetko možemo na jednom mjestu vidjeti od deset do dvadeset primjeraka. To su uglavnom mladi, spolno nezreli orlovi. Ako se pojavi koji odrasli primjerak, zna se tko je gazda. Većina mladih odmah se sklanja s puta.

Orlovi štekavci (lat. Haliaëtus albicilla) hrane se mesom. Pojedu bolesne ili uginule ptice, poput divlje patke ili guske, zatim divlje prase, utrobu divljači, ali ulove i barske kornjače. Ribe također igraju vrlo važnu ulogu u prehrani tih ptica. Prvenstveno vrebaju na bolesne i uginule primjerke. Međutim, u plićaku bez problema ulove i zdrave ribe. Odrasle se ptice uspješno obrušavaju na takav plijen, dok mlade to uspiju tek nakon nekoliko pokušaja.

 Siva čaplja

Kopački je rit raj za različite vrste čaplji. Ovdje obitavaju i gnijezde se sve vrste koje žive diljem Europe. Danas su u najvećem broju zastupljene sive čaplje (lat. Ardea cinerea). U koloniji kod Ćoška šume nerijetko i više od tisuću parova gradi gnijezda visoko u krošnji drveća. Mladi na sigurnoj visini mirno promatraju životinje i ljude koji povremeno ovuda prolaze ili fotografiraju.

 Vivak podzviždač

Vivak podzviždač (lat. Vanellus vanellus), redovita je gnjezdarica na području Baranje. Voli vlažne livade, gdje se gnijezdi i hrani. U proljeće često nastanjuje i vlažne oranice.
Poplavno područje Kopačkog rita izbjegava jer ovdje voda redovito poplavi leglo. U vrijeme seobe ove se ptice skupljaju u velika jata koja se rado zadržavaju kako na ribnjacima, tako i na Kopačkom jezeru.

 Žličarka

Žličarke (lat. Platalea leucorodia), izuzetno su lijepe bijele ptice s bizarnim, naprijed proširenim kljunom. Prilično su rijetke. U Hrvatskoj se gnijezde u Krapjem Đolu kraj rijeke Save i na nekim ribnjacima u Slavoniji.
U Kopačkom ritu redovite su preletnice. Tijekom ljeta, posebno u kolovozu, na ovom se prostoru pojavljuju u velikom broju. Jata od nekoliko stotina ptica nisu rijetka, a zabilježen je istovremen boravak od 1.000 do 1.500 primjeraka na Kopačkom jezeru.